Arhiva projekata

SEE-GRID2

Projekat SEE-GRID2 (South Eastern European GRid-enabled eInfrastructure Development-2) imao je za cilj da unapredi eInfrastrukturu kako bi služila potrebama naučno-istraživačkih i obrazovnih zajednica, kao i potrebama krajnih korisnika, a koja bi u svojim operacijama i širenju bila održiva i na nacionalnom i na regionalnom nivou. Ovaj projekat, multi-disciplinarne prirode, ohrabrio  je i podržao Grid aplikacije među različitim tehnološkim domenima.

U okviru svojih dugoročnih planova, SEE-GRID2 je želeo da doprinese regionalnoj saradnji i stabilnosti kako bi se ukazalo na značaj nauke i tehnologije u poljima poput eInfrastrukture, i kako bi se pomoglo u nastojanjima Evropske Unije da smanji tehnološki jaz među zemljama jugoistočne Evrope.

RCUB je bio učesnik međunarodnog FP6 SEE-GRID2 projekta (broj ugovora FP6-RI-031775), koji je bio povoljno ocenjen od strane Evropske komisije. Gradeći na rezultatima prethodnog SEE-GRID projekta u okviru koga je inicijalno uspostavljena Grid infrastruktura i izvršena popularizacija i diseminacija Grid tehnologija, SEE-GRID2 je napravio iskorak u omogućavanju da e-infrastrktura služi istraživačkim i obrazovnim potrebama naučnih zajednica i pojedinačnih korisnika. SEE-GRID2 je podržao dalje unapređenje uspostavljene infrastrukture i pomogao da ona u svom radu i razvoju postane održiva na nacionalnom i regionalnom nivou, i to kroz podršku razvoju multidisciplinarnih Grid aplikacija iz različitih naučnih domena, kao i jačanje uspostavljenih regionalnih i nacionalnih mreža saradnje.

Glavne oblasti delovanja RCUB-a, u okviru SEE-GRID2 projekta bile su hosting i menadžment jednog od Grid sajtova i servisa (LFC, AEGIS Certification Authority) u okviru SEE-GRID infrastrukture, aktivno učešće u Akademskoj i obrazovnoj Grid inicijativi Srbije (AEGIS), učešće u treninzima SEE-GRID2 i AEGIS-a, podrška i rad na primeni gridifikacije.

Period realizacije projekta: 1. maj 2006. - 30. april 2008. godine

Više informacija o SEE-GRID2 projektu možete pronaći ovde.

SEEREN

Projekat SEEREN (South Eastern European Research & Education Networking) odobren je od strane Evropske Komisije, a u okviru programa Information Society Technologies (IST).

Svrha SEEREN projekta je bila unapređenje i integracija Internet servisa i infrastructure Nacionalnih naučno-istraživačkih i obrazovnih mreža (NREN) jugoistočnih zemalja Evrope, u cilju smanjenja „tehnološkog jaza“ između zemalja jugoistočne Evrope i ostatka kontinenta. Pored promocije saradnje naučno-istraživačkih i obrazovnih zajednica država članica Evropske Unije sa zemljama jugoistočne Evrope, ovaj projekat je postavio platformu za promociju i razvoj naredne generacije Internet tehnologija u onim državama koje su na putu integracije u Evropsku Uniju. 

Projekat je okupio Akademske mreže Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Grčke, Mađarske, Rumunije, Albanije, kao i organizacije TERENA i DANTE.

Akademska mreža Srbije se u okviru projekta povezala na evropsku akademsku mrežu GÉANT i značajno unapredila kapacitet veze prema Internetu, sa 6 Mbps na 34 Mbps.

Period realizacije projekta: 2002. - 2004. godine 

Više informacija o SEEREN projektu možete pronaći ovde.

SEEREN2

Kako bi se smanjio postojeći „tehnološki jaz“, koji odvaja države jugoistočne Evrope od ostatka kontinenta, projekat SEEREN2 (South Eastern European Research & Education Networking) postavio je za cilj stvaranje naredne generacije GÉANT-ovog segmenta jugoistočnih zemalja Evrope koje streme stvaranju naprednih tehnologija i servisa dostupnih svim naučno-istraživačkim društvima i sektorima.

Centralni element ove infrastrukture je kičma mreža koja pokriva sve države članice preko Nacionalnih naučno-istraživačkih i obrazovnih mreža (NREN-ovi). Uz poštovanje rezultata predhodnog projekta, SEEREN, karakteristike ove infrastrukture su bile značajno unapređene i, što je najvažnije, predstavljale su novo ključno oruđe za usklađivanje mrežne i Grid infrastrukture sa eInfrastrukturom jugoistočne Evrope, a zatim i za potpunu integraciju u pan-evropske napore (GÉANT2, EGEE, SEE-GRID, itd).

Projekat je okupio naučno-istrazivačke i obrazovne mreže Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Grčke, Mađarske, Rumunije, Albanije, kao i organizacije TERENA i DANTE.

Akademska mreža Srbije je u okviru projekta povećala kapcitet veze prama evropskoj akademskoj mreži GÉANT i Internetu, sa 34 Mbps na 155 Mbps.

Period realizacije projekta: oktobar 2006. - april 2008. godine

Više informacije o SEEREN2 projektu možete pronaći na http://www.seeren.org/

SEEFIRE

SEEFIRE (South-East Europe Fibre Infrastructure for Research and Education)  imao je za cilj da unapredi saradnju zemalja jugoistočne Evrope u domenu mrežne infrastrukture, kao i da pronađe strategiju za razvoj istrazivačko-obrazovnih mreža u regionu, sa posebnim naglaskom na zemlje zapadnog Balkana.

Glavna svrha projekta je bilo podizanje svesti članica Nacionalnih naučno-strazivačkih i obrazovnih mreža (NREN), vlada, krajnjih korisnika i telekomunikacionih operatera o rezultatima koji su postignuti u okviru SEEREN i GÉANT1 projekata, a koji se odnose na stvaranje interkonekcijskih mogućnosti u jugoistočnoj Evropi, kao i na rezultate SERENATE studije koja je ukazala na potrebu smanjenja digitalnog jaza u Evropi. Projekat se koristio rezultatima ovih IST projekata i rezultatima do kojih su došle Nacionalne naučno-istrazivačke i obrazovne mreže Češke, Mađarske, Srbije, Crne Gore i Grčke.

Zbog svog geografskog položaja, države jugoistočne Evrope igraju značajnu ulogu u povezivanju svih evropskih regiona u okviru GÉANT projekta. SEEREN mreža, koja je započela sa radom u januaru 2004. godine, imala je veliki značaj za saradnju istraživača u regionu. Samim tim, istraživanje svih mogućih infrastrukturalnih rešenja predstavljalo je primat, kako bi se ova mreža održavala i unapređivala. SEEFIRE je značajno doprineo pripremama za sledeće generacije SEEREN mreža, time što je obezbedila potrebne alate i znanja koja su Nacionalnim naučno-istrazivačkim i obrazovnim mrežama jugoistočne Evrope otvorile mogućnost pristupa darkfiber tehnologiji. U tom smislu, SEEFIRE im je pružio pomoć u stvaranju održivih dugoročnih planova.

SEEFIRE je uveo države jugoistočne Evrope u zajednicu eInfrastrukture, potstakao lansiranje zajedničkih RTD projekata, proširio opsege postojećih projekata poput SEEREN-a i SEE-GRID-a i poslužio kao sredstvo zemalja učesnica uz pomoć kojeg su mogle ostvariti svoje tehnološke ambicije.  
Više informacija o SEEFIRE projektu možete pronaći ovde.

SEELight

Projekat SEELight (South-East European Lambda Network Facility for Research and Education) nastao je iz potrebe da se smanji tehnološki jaz među zemljama Evrope, a njihovim akademskim zajednicama obezbede što kvalitetniji komunikaciono-informacioni servisi i mreže. U tom smislu, SEELight projekat ima za cilj da razvije regionalnu optičku mrežu u zemljama jugoistočne Evrope, čime će se dugoročno rešiti problem infrastrukture akademskih mreža u regionu i njihove integracije sa evropskom akademskom mrežom GÉANT.

U okviru SEELight projekta, planiran je zakup optičkih vlakana ukupne dužine oko 3800 kilometara na period od 15 godina. Projektom je takođe planirana i nabavka komunikacione opreme koja omogućava korišćenje više nezavisnih veza (lambdi) po jednom paru optičkih vlakana, čime se dodatno povećava kapacitet, pouzdanost i efikasnost mreže. Ovim će se Akademskoj mreži Srbije (AMRES) dugoročno obezbediti optička infrastruktura, na koju će se povezati ukupno 50 gradova i oko 180 institucija u Srbiji brzinama od 1 Gbps kao i veze sa susednim Akademskim mrežama brzinama od 10 Gbps.

Projekat je kofinansiran od strane Plana za rekonstrukciju Balkana Republike Grčke (HiPERB) i Vlade Republike Srbije,  u odnosu 80% - 20%. Pored projekta izgradnje Koridora 10 (na liniji Niš – Dimitrovgrad), SEELight je jedini projekat u Srbiji koji je kofinansiran od strane HiPERB programa.
AMRES je korisnik rezultata projekta, a RCUB, kao servisni centar AMRES-a, sprovodi koordinaciju na projektu, pripremne aktivnosti, nadzor realizacije i integraciju rezultata projekta u postojeću infrastrukturu.

Period realizacije projekta: 2009. - 2012. godine.